Login
Dobrodošli u Hrvatsku. Uz liječenje i medicinske tretmane, uživajte i u turističkom otkrivanju ljepota Hrvatske. Izdvojili smo neke važne informacije i linkove da Vam olakšamo i uljepšamo boravak u Hrvatskoj.
Hrvatska je kontinentalno-mediteranska zemlja površine 56.594 m2 i cca 4.300.000 stanovnika. Po državnom uređenju je parlamentarna republika, ostvarivši državnu samostalnost 1990.g. Glavni grad je Zagreb s cca 800.000 stanovnika. Ostali veliki gradovi su: Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Varaždin, Pula i Karlovac.
U Hrvatskoj prevladavaju blaga kontinentalna klima i mediteranska klima u priobalju dugačkom čak 5.835,30 km. Najviši planinski vrh ima 1.831 m/nm pa u tim visinama bilježimo i planinsku klimu. Ljeta su suha i vruća, a zime blage i vlažne. Prosječna temperatura kontinentalnog dijela u siječnju se kreće oko 0C, a u kolovozu oko 20. U priobalju u siječnju temperatura iznosi oko 10C, a u kolovozu oko 25C. Temperatura mora je u zimi oko 12C, a ljeti oko 25C.
Službena valuta je kuna (1 kn=100 lipa). Stane valute mijenjanju se u bankama, mjenjačnicama, poštanskim uredima, turističkim agencijama, hotelima i kampovima. Gotovo sve najjače kreditne kartice prihvaćaju se na većini mjesta prodaje.
Hrvatska je dobro dostupna zračnim, cestovnim i željezničkim pravcima. Aerodromi postoje u Zagrebu, Splitu, Zadru, Puli, Dubrovniku i blizini Rijeke (otok Krk). Najmodernijom mrežom autocesta povezani su kontinentalni i priobalni dio Hrvatske, kao i sva odredišta kontinentalne Hrvatske.
Saznajte korisne informacije i zanimljivosti o Hrvatskoj.
-
-
Položaj
Hrvatska je srednjoeuropska i mediteranska zemlja, koja graniči sa Slovenijom na zapadu, Mađarskom na sjeveru, Srbijom na istoku i Bosnom i Hercegovinom na jugu; zemlja također ima dugu pomorsku granicu s Italijom na Jadranu. Ove granice iznose ukupno 2.028 km.
-
Površina i stanovništvo
Hrvatska površina iznosi 56.691 četvornih kilometara i broji oko 4.29 milijuna stanovnika (popis stanovništva iz 2011. godine). Gotovo 90% stanovništva je hrvatsko (većina njih su rimokatolici), a tu su i srpska, bosanska, mađarska, talijanska te mnoge druge manjine.
Hrvatska ima neobičan oblik (sličan kroasanu) koji se razlikuje od bilo koje druge zemlje svijeta, što je posljedica pet stoljeća širenja Osmanlijskog (turskog) carstva prema srednjoj Europi.
-
Gradovi
Glavni centri stanovništva su: Zagreb, glavni grad (s brojem od nešto manje od 800.000 stanovnika), Osijek na sjeveroistoku (107.000 stanovnika) i Rijeka (128.000 stanovnika) na sjevernom dijelu obale te Split ( populacija: 178.000) prema jugu. Ostali poznati gradovi su Dubrovnik, Makarska, Poreč, Rovinj, Opatija, Zadar i Šibenik.
-
Jezik
Hrvatski je službeni jezik, koji je napisan u latiničnom pismu. Hrvatska slova imaju 30 slova - sva slova engleskog jezika, minus q, w, x i y, ali uz dodatak č, ć, dž, đ, lj, nj, š i ž. Većina Hrvata govori engleski.
-
Obala
Hrvatska ima nevjerojatnih 5,835 km obale, od čega 4.057 km pripada otocima, hridima i hridinama. Na Jadranu se nalazi 1.185 otoka, dok je samo 50 naseljeno. Najveći otok je Krk (blizu Rijeke) koji ima površinu od 462 km2, dok drugi poznati otoci zemlje uključuju Hvar, Brač, Korčulu i Pag.
-
Klima
Klima je mediteranska duž jadranske obale, što znači topla suha ljeta i blage zime, s prosječno godišnje oko 2.600 sunčanih sati - to je jedna od najsunčanijih obala u Europi! Unutrašnjost zemlje ima kontinentalnu klimu s vrućim ljetima i hladnim, snježnim zimama.
-
Valuta
Hrvatska se nada priključenju euru, ali do tada nacionalna valuta je kuna, a jedna kuna vrijedi 100 lipa. Možete zamijeniti novac u bilo kojoj banci, mjenjačnicama, poštanskim uredima i gotovo svim putničkim agencijama, hotelima i kampovima. Većina objekata i bankomata također će prihvatiti kreditne kartice kao što su Visa, MasterCard, American Express i Diners, itd.
Sva plaćanja u Hrvatskoj su zakonski obvezna u hrvatskoj kuni, tako da ćete morati zamijeniti svoju valutu na hrvatske kune. Tečaj kune je blisko vezan uz euro, što čini kunu snažnom i stabilnom valutom.
Trenutni tečaj provjerite ovdje.
-
-
Za posjet Hrvatskoj u većini slučajeva bit će vam potrebna samo važeća putovnica. Za državljane EU, bit će vam dovoljna osobna iskaznica.
Za dodatne informacije obratite se diplomatskim misijama i konzularnim uredima u inozemstvu ili posjetite mrežnu stranicu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
CARINSKE ODREDBE
Carinske odredbe Republike Hrvatske usklađene su sa standardima zemalja Europske unije. Strana valuta slobodno se unosi i iznosi, dok je domaća limitirana do 15.000 kuna. Vrijedniju profesionalnu i tehničku opremu treba prijaviti na granici. Povrat poreza stranim državljanima moguće je realizirati za robu kupljenu u iznosu većem od 500 kuna s potvrdom obrasca "Porezni ček" (Tax check) kod izlaska iz zemlje.
-
Strani turisti ne plaćaju liječničke usluge ako je između Hrvatske i zemlje iz koje dolaze potpisana konvencija o zdravstvenoj zaštiti.
Bolnice i klinike postoje u svim većim gradovima, a ambulante i ljekarne i u manjim mjestima. Troškovi zdravstvene usluge osobama koje dolaze iz zemalja s kojima nije potpisana konvencija naplaćuju se po cjeniku.
Domaći i strani turisti u Republici Hrvatskoj tijekom ljetne turističke sezone mogu biti sigurni da će im zdravstvena zaštita biti dostupna, te da će posebno u hitnim slučajevima biti zbrinuti.
Strani turisti koji dolaze iz zemalja Europske unije uz svoju Europsku karticu zdravstvenog osiguranja s kojom mogu u hrvatskim ugovornim zdravstvenim ustanovama dobiti neodgodivu medicinsku pomoć, dakle kako u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite ( obiteljska medicina, zdravstvena zaštita žena, pedijatrija, dentalna zdravstvena zaštita), tako i u bolnicama.
-
Većina trgovina je otvorena radnim danom od 8 do 20 sati, subotom i nedjeljom do 14 sati, a u sezoni i dulje. Javne službe i poslovni uredi uglavnom rade od 8 do 16 sati od ponedjeljka do petka.
Poštanski uredi otvoreni su radnim danom od 7 do 19 sati, u manjim mjestima od 7 do 14 sati, a neki rade dvokratno. U većim gradovima i turističkim mjestima dežurne pošte otvorene su subotom i nedjeljom. Na svim javnim telefonima koriste se telefonske kartice koje se prodaju u poštama i na novinskim kioscima.
-
112 – JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE
Broj 112 je jedinstveni europski broj za hitne službe. Besplatnim pozivom na broj 112 u bilo kojoj državi članici Europske unije možete zatražiti pomoć hitnih službi (policije, vatrogasaca, hitne medicinske pomoći).
OSTALI VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
Međunarodni pozivni broj za Hrvatsku: + 385
Hitna pomoć: 194
Vatrogasci: 193
Policija: 192
Pomoć na cesti: 1987
Nacionalna središnjica za spašavanje i traganje: 9155
Opće informacije: 18981
Informacije o mjesnim i međugradskim telefonskim brojevima: 988
Informacije o međunarodnim telefonskim brojevima: 902
Vremenska prognoza i stanje na cestama: 060 520 520
Hrvatski autoklub (HAK): +385 1 4640 800 -
Hrvatski liječnici školuju se na 4 medicinska fakulteta: na Sveučilištu u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.
Medicinski fakultet u Zagrebu, prvi na ovim prostorima, osnovan je 1917. godine, te je od samih početaka nosioc medicinske edukacije u cijeloj ovoj regiji. Stručnjaci koji su se educirali i razvijali na tom fakultetu nosioci su osnivanja i ostala tri fakulteta u Rijeci ( 1955.), Splitu ( 1977. ) i Osijeku (1979.). Poslijediplomska nastava kao dio nastave na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, organizirana je od sredine 1950-tih godina u obliku tečajeva javnog zdravstva u ŠNZ “Andrija Štampar“, da bi od 1960/61 god. počelo sustavno organiziranje znanstvenih poslijediplomskih studija. Do akademske god. 1989/90 već postoji 48 znanstvenih studija gotovo iz svih grana medicine.
Počeci „trajnog medicinskog usavršavanja“ na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, smještaju se u osamdesete godine. God. 1989. Fakultet donosi Odluku o načinu provođenja trajnog medicinskog usavršavanja u kojoj se preciziraju svrha i ciljevi, te kriteriji za prihvaćanje projekata trajnog medicinskog usavršavanja. Od 1992.-1997. godine održano je 69 tečajeva da bi krajem devedesetih došlo do višestrukog povećanja tog broja. Bitan čimbenik za to povećanje bilo je licenciranje za rad koje je prvi put uvedeno 1996. Godine, a godina prvog produženja bila je 2002. Uložen je veliki napor da se taj sustav i kvalitativno unaprijedi. Ovim programom promiče se ideja cjeloživotnog učenja, te se uz znanstveni i specijalistički poslijediplomski studij ta edukacija zaokružuje do završetka profesionalnog rada. Zajedničko je i bodovanje prema ECTS sustavu u bilo kojem segmentu poslijediplomske edukacije. Sve aktivnosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu pratili su i zajednički sa njim radili i usklađivali, pogotovo posljednjih godina, i ostali fakulteti.
Posebna kontrola u trajnoj medicinskoj edukaciji ostvarena je obnavljanjem rada Hrvatske liječničke komore (HLK)1995. God. , kada je uvedeno licenciranje (1996.) i do sada učinjeno relicenciranje u dva navrata (2002. i 2008. God.) Ukupan broj liječnika s važećom licencom u HLK je 16 568, od kojih je 12 149 zaposleno u zdravstvenim ustanovama. Od toga je 6507 specijalista u bolničkim ustanovama (54%). Privatnka u ugovornom odnosu sa HZZO-om je 3104 ili 25%, a bez ugovora je 668 (5,5%) liječnika privatnika. Također je i 28 stanaca s privremenom licencom.
Dobra organiziranost edukacije medicinskog kadra te usklađivanje kriterija i standarda u edukaciji s europskim tijekovima, predstavlja dobru osnovu za kvalitetu i educiranost liječnika u Hrvatskoj, koji su i do sada bili prepoznati i u inozemstvu. Sve to dobra je osnova za konkurentnost medicinskog turizma kao jednog od glavnih pravaca razvoja turističke ponude u Hrvatskoj.
Uz to postoji široka mreža škola za medicinske sestre, za koje je u posljednjem desetljeću uvedeno akademsko obrazovanje te na taj način usklađeno sa standardima Europske unije.
Kontaktirajte naše profesionalno medicinsko osoblje putem telefonskog broja (+385 1 580 45 75), e-mail adrese ili putem online upitnika na našoj web stranici.
Zatražite informacije o medicinskom tretmanu
